Na domaćem tržištu kapitala u četiri mjeseca skupljeno gotovo pet milijardi eura

Javne ponude dionica, korporativne obveznice i najave novih sličnih transakcija skrenule su u posljednje vrijeme pažnju na počesto zanemareno domaće tržište kapitala. Podaci koje smo prikupili pokazuju kako je do kraja travnja na njemu prikupljeno blizu pet milijardi eura.

Inicijalni poticaj za rast nedavnog interesa vjerojatno se može pripisati državi koja je prije dvije godine odlučila izdati obveznice i ponuditi ih i malim ulagačima. Nakon tog izdanja uslijedilo je i nekoliko "narodnih" izdanja trezorskih zapisa i još jedna obveznica, a ranije ove godine i ove prve obveznice već su refinancirane novim izdanjem.

Država je bila i glavni razlog za značajan iznos prikupljen na hrvatskom tržištu od početka godine. Sredinom ožujka izdala je dvije obveznice. Jednu u nominalnom iznosu od 1,75 milijardi eura i s dvogodišnjim dospijećem, a drugu iznosa 1,25 milijardi eura i s rokom dospijeća od pet godina.

Veća obveznica zapravo je bila refinanciranje spomenute prve narodne obveznice, ovog puta sa 100 milijuna eura nižim iznosom. Koliko su se u međuvremenu promijenili uvjeti na tržištu ilustrira pad kamatne stope. Obveznica iz 2023. izdana je uz kamatu od 3,65 posto, a nova ovogodišnja uz 2,65 posto.

Obveznicama ćemo pridodati i dva izdanja trezorskih zapisa iako se tu, zbog kraće ročnosti, tehnički zapravo radi o tržištu novca, a ne kapitala. No kako su zapise također mogli kupiti građani, onda i njihovo izdanje ilustrira širenje interesa za tržište kapitala i s njega. Jednogodišnje zapise država je izdala krajem veljače u iznosu od 829,3 milijuna eura, a tromjesečne sredinom ožujka u iznosu od 855,5 milijuna eura.

Sveukupno, kroz obveznice i zapise, investitori su državi do kraja travnja posudili 4,68 milijardi eura.

Najviše pažnje ipak je privukla javna ponuda dionica ING-GRAD-a. Prije te građevinske kompanije posljednja slična transakcija bila je dolazak Spana na burzu u rujnu 2021. godine. Lani je, nažalost, propala ambiciozno najavljivana i pripremana javna ponuda dionica trgovačkog lanca Studenac.

ING-GRAD je prošao puno bolje jer je interes bio znatno veći od ponuđene količine, pa su se dionice u ponudi prodavale po cijeni s gornje granice planiranog raspona. Kroz prodaju dionica kompanija je prikupila gotovo 61 milijun eura svježeg kapitala. Uvrštenje dionica na Zagrebačku burzu se dosad pokazuje kao odličan odabir uz visoke promete i ulazak same dionice u indeks Crobex.

Po uspješnoj javnoj ponudi dionica ING-GRAD-a uvrštena je na Zagrebačku burzu | Zvonimir Kušec

 

Nešto manje interesa izazvala je javna ponuda dionica Professio Energije. Kompanija se bavi upravljanjem projektima obnovljivih izvora energije i u većinskom je vlasništvu domaćih mirovinskih fondova te grupe Adris. Njena javna ponuda bila je okrenuta prvenstveno institucionalnim investitorima, a odvijala se paralelno s javnom ponudom ING-GRAD-a.

Kroz izdanje novih dionica Professio Energia je u konačnici prikupila 10,1 milijun eura svježeg kapitala. Nove dionice upisali su mirovinski fondovi i Croatia osiguranje, ali je dionice Croatije kasnije preuzeo njen većinski vlasnik grupa Adris.

Ponude u pripremi

Na rubu izdavanja novih dionica bio je i crikvenički hotelijer Jadran. Tvrtka se nalazi u većinskom vlasništvu PBZ Croatia osiguranje i Erste plavog mirovinskog fonda. Prije nekoliko mjeseci najavili su izdavanje novih dionica i traženje strateškog partnera. Od traženja strateškog partnera se u međuvremenu odustalo, no iz Jadrana poručuju kako i dalje namjeravaju povećati temeljni kapital kroz javnu ponudu.

Prema nekim najavama i očekivanjima, do kraja godine svoje dionice bi investitorima još mogli ponuditi i grupa Tokić, osječko Žito te grupa Kufner. Čini se da ponude neće manjkati, a ne bi trebalo nedostajati niti zainteresiranih ulagača.

Grupa Atlantic izdat će obveznicu vrijednu 80 milijuna eura | Atlantic

 

Na to izgleda računaju u grupi Atlantic i Bosqar investu koji su već najavili veća izdanja korporativnih obveznica. Atlantic bi već ovih dana mogao potražiti ulagače za svoje izdanje vrijedno 80 milijuna eura, a iz Bosqara su najavili izdanje u rasponu od 100 do 150 milijuna eura.

Korporativne obveznice su u modi. Od početka godine emitirano ih je barem osam, a još su neka izdanja u tijeku. Za razliku od Atlantica i Bosqara tu se uglavnom radi o manjim izdanjima vrijednosti do par milijuna eura s trogodišnjim dospijećem i privatnim plasmanom odabranom krugu investitora.

Nastavak je to lanjskog trenda, a ove godine obveznice su već izdale tvrtke poput Agram investa, Solaris ponsa, Alfasola, Texo moliora, grupe Planets ili EnasolAuta. Nešto veće izdanje bilo je ono Aspera nekretnina koje su izdale obveznicu od 20 milijuna eura s trogodišnjim dospijećem.

Grupa Planets, koja stoji iza lanca restorana Koykan, izdala je sredinom ožujka malu obveznicu od 500 tisuća eura uz kamatnu stopu od 15 posto. Nakon toga grupa je ušla u još jedno izdanje. Ovog puta obveznice su ponuđene javnosti, no iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga su prošlog tjedna upozorili kako tvrtka nije regulatora obavijestila o svojem izuzeću od obaveze izrade prospekta.

Za izdanja manja od tri milijuna eura ne mora se izrađivati prospekt niti informacijski dokument. Prije upozorenja regulatora iz grupe Planets tvrdili su kako su već prikupili interes za dva milijuna eura obveznica. Tamo čak napominju i da pitanje inicijalne javne ponude na Zagrebačkoj burzi nije pitanje "ako, već kada".

I dionice Koykana bi jednog dana trebale završiti na burzi | Koykan

 

Uključujući novac prikupljen kroz javne ponude dionica ING-GRAD-a i Professio Energije te izdanja korporativnih obveznica, iznos prikupljen na domaćem tržištu kapitala u prva četiri mjeseca penje se tako na barem 4,79 milijardi eura.

Uz spomenuta najavljena izdanja obveznica i dionica, u ostatku godine na tržište će se vratiti i država. U Ministarstvu financija planiraju još jedno izdanje obveznica na domaćem tržištu u trećem kvartalu u vrijednosti od milijardu eura, kao i još pet izdanja trezorskih zapisa.

Višak likvidnosti

Enormne zarade banaka u posljednje dvije godine dobrim su dijelom bile posljedica viška likvidnosti na domaćem financijskom tržištu. Drugim riječima, novca ima i čini se kako su u dijelu domaćih kompanija prepoznali priliku kako prikupiti svježi kapital, a da to nije bankovni kredit.

U oživjelom domaćem tržištu kapitala, uz državu i kompanije, nedostaju još samo municipalni izdavači. Gradovi i županije nekad su bili sporadični igrači izdajući višegodišnje obveznice uglavnom vezane uz pojedine projekte. Mada se u predizbornom razdoblju teško moglo očekivati kako bi neka lokalna samouprava išla u novo zaduživanje, nakon izbora, posebno ako se kreće u realizaciju novih projekata, možda bismo se mogli ponadati i nekom takvom izdanju. Novca ima.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar