Hoćemo li opet točiti dizel i benzin za euro po litri

Nafta ubrzano pojeftinjuje, a u posljednje vrijeme padaju i cijene goriva, što najviše osjetimo na debljini novčanika. Znatno pojeftinjenje nafte na burzama tek se djelomično odražava na maloprodajne cijene goriva. No to nije nužno loše.

Barel nafte Brent od 159 litara danas košta nešto više od 60 dolara. Od početka godine pojeftinila je za više od 20 posto, a u zadnjih godinu dana za gotovo 28 posto. Tako niske cijene posljednji smo put vidjeli u prvom tromjesečju 2021. godine.

"Razloga za snažan pad cijena više je", kaže Tilen Šarlah iz slovenske tvrtke Acex. Ističe da je kartel OPEC+ (posebno Rusija i Saudijska Arabija) isprva ograničavao proizvodnju, no posljednjih mjeseci postupno povećava crpljenje s ciljem povratka tržišnog udjela, vjerojatno kao odgovor na slabiju potražnju ili geopolitičke pritiske. Kao što smo izvještavali, kartel je prošle subote donio odluku o povećanju crpljenja za 411 tisuća barela dnevno.

Šarlah također navodi da je potražnja u Kini, koja je najveći svjetski uvoznik nafte, manja od očekivane. "SAD brzo reagira na više cijene svojom proizvodnjom shale oila, što dugoročno ograničava rast cijena, a dodatno ih snižavaju i promjene u američkom vodstvu te uvođenje carina koje unose nesigurnost na tržište i povećavaju rizik usporavanja globalnog gospodarskog rasta", dodaje.

Slično mišljenje dijeli i Uroš Selič, specijalist za upravljanje u Sava Infondu, koji motive za povećanje proizvodnje u kartelu OPEC+ vidi kao višeslojne: "Od kažnjavanja članica koje ne poštuju proizvodne kvote (npr. Irak i Kazahstan) do političkih interesa povezanih s najvećom članicom kartela Saudijskom Arabijom, koja nastoji održati dobre odnose s SAD-om." Američki predsjednik Donald Trump već duže vrijeme zagovara niže cijene nafte, oko 50 dolara po barelu, jer one koriste američkim potrošačima, jačaju domaću industriju i istovremeno stvaraju pritisak na geopolitičke suparnike poput Rusije i Irana.

Selič dodatno navodi da se sa strane potražnje, osim u Kini, bilježi i stagnacija uvoza nafte u Indiji: "Istovremeno američka proizvodnja, iako rast malo usporava, još uvijek doseže rekordne razine. Dodatnu nesigurnost na tržištu stvaraju i sve veći rizici recesije u SAD-u, što dodatno smanjuje očekivanja u vezi s budućom potražnjom za naftom."

Analitičari, uključujući Šarlaha, uglavnom očekuju oscilacije, ali relativno niže cijene, u rasponu od 55 do 70 američkih dolara po barelu: "Niže bi mogle pasti kratkoročno u slučaju snažnih šokova na strani potražnje. Najveći utjecaj na buduće kretanje imat će, naravno, potražnja, prvenstveno uvjetovana gospodarskim rastom, zatim buduća proizvodnja OPEC-a i SAD-a te makroekonomska nesigurnost jer visoke kamatne stope središnjih banaka i dalje pritišću globalni rast i time potražnju za energentima."

U posljednje vrijeme puno se govori i o mogućem završetku rata u Ukrajini. To bi moglo smanjiti geopolitičku premiju u cijeni nafte, što bi rezultiralo padom cijena, kaže Šarlah. "Potencijalno sklapanje mira ili smanjenje sankcija omogućilo bi povećani izvoz iz Rusije – trenutno su mnogi pravci i količine sankcionirani ili ograničeni." No vrijedi i obrnuto: svaka nova kriza, eskalacija ili novi rat na Bliskom istoku izazvao bi skok cijena, naglašava sugovornik.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar